Uputstvo za upotrebu ljubavi
Dok šetam glavnom beogradskom ulicom, pažnju mi privlače naslovi knjiga raznobojnih korica, a kao kolačima u poslastičarnici, teško im je odoleti. Naslovi su privlačni, korice šarene, reljefne, ponekad mirišljave i nemoguće je ne poželeti da „gricnemo“ od svake po malo.Ove nedelje, sve su na akciji. Za kupljene dve, dobiću treću. U nekim knjižarama uz samo jednu kupljenu knjigu dobiću kremu za ruke, piling za telo, mirišljavu so za kupanje, ili privezak. Ako mi se knjiga ne dopadne, pokloniću je nekome i uživati u pilingu za telo svakog dana, jer mu i tako ističe rok trajanja. Ali, ove pragmatične mogućnosti ne važe za sve knjige. Među onim povlašćenima koje su retko na popustu, ali na najatraktivnijem delu izložbenog prostora, nalaze se knjige o ljubavi. Uz njih, na Dan zaljubljenih, knjižare poklanjaju malu spajalicu u obliku srca. Korisno i romantično, nema šta! U doba realnog otuđenja i virtuelnih zadovoljstava, čini se, privlačna roba za one koji su još uvek željni stare, dobre stvarnosti u kojoj su zaljubljivanja bila spontana i romantična, a visina ličnih primanja, estetika prevoznog sredstva i cena cipela bili relativna stvar. Iznova saznajemo kako „biti zaljubljen“, kako „naći pravog partnera“, „šta je ljubav“, „kako voleti“.
Život Oliv King (1885-1958), Australijanke iz Sidneja je jedna od mnogobrojnih ženskih saga u vreme Velikog rata, ali po mnogo čemu autentična. Rođena je u Sidneju, od majke Irene Isabelle Rand i oca Sir George Kelso Kinga (1853-1943), poslovnog čoveka, koji se dokazao u bankarstvu (the Bank of New South Wales), u osiguranju (the Australian General Insurance Company), kao direktor rudnika zlata (Mount Morgan Gold Mining Company), bio veliki filantrop i promoter kulturnog i obrazovnog napredka australijskog društva. Sir Kelso King je, nakon prerane smrti supruge, živeo sa ćerkama u centru Sidneja, a kad su devojke stasale poslao ih je u privatne škole u Švajcarsku.
U zapadnim društvima, još u prvim godinama kolonijalizma, maske donete iz dalekih kultura su budile znatiželju, fascinaciju i strah. No, zapisi govore da su se u snovima javljale mnogo ranije. Da bismo shvatili njihovu važnost, dovoljno je prisetiti se venecijanskih maski i značenja koje je karnevalsko nošenje maske moglo imati. One su bitan deo našeg svesnog i nesvesnog sveta.
U potrazi za poreklom imena i hronoloških granica u čijim okvirima je Balkan bio prepoznat na simboličkoj mapi sveta, istraživači se oslanjaju na engleske i nemačke tekstove zanemarujući osmanske izvore. No, svi ovi izvori, učestvuju u proizvodnji simboličke mape tog prostora, s obzirom da se evropski putnici oslanjaju na već postojeće mape i preuzimaju značenja termina „balkan“ od starijih hroničara. U drugoj polovini devetnaestog veka, engleski putnici sa sigurnošću govore o Balkanu kao, iako kulturno neodređenom, nedvosmisleno fizičkom delu Evrope, pa se ova simbolička, kulturna i geografska odrednica prepoznaje kao evropocentrični proizvod koji se, i tada, donekle poklapa sa onim što turski izvori imenuju Rumelijom. Rumeli ili Vilajet Rumelija označavaju Istočno rimsko ili Vizantijsko carstvo ili „rimsku zemlju“, njen evropski deo, nasuprot anatolskom - maloazijskom delu.
Већ дуги низ година летујемо у Ђула бањи. Овај градић смештен је на југоистоку Мађарске, недалеко од границе с Румунијом
Postoji jedan veliki neosvojeni prostor u upotrebi telefona i sličnih prenosnih uređaja a to su mobilna plaćanja. „Near Field Communication“ ili skraćeno NFC predstavlja evoluciju postojeće specifikacije RFID tehnologije i sistema za plaćanje bez dodira. U suštini, predstavlja varijaciju drugih short-range wireless tehnologija koje se koriste širom sveta (pogotovo u Japanu i Evropi). Slično RFID-u, NFC može brzo da prenese informacije između uređaja koji su blizu jedan drugom. Mogu se razmenjivati podaci nalik tekstova, slika, URL-a, ili nekih drugih podataka jednostavno držeći svoj mobilni blizu takozvanih smart tagova („smart tags“).
Potpišem završenu sliku, obrišem terpentin i boje sa prstiju, odmaknem se od štafelaja i oprezno sagledam oslikane likove na njoj. Bar tri ženska lika, iako to nisam nameravala, mogla bi se svrstati u autoportrete. Pomirljivo, kao i obično razmažem palcem neke oštre linije i potrudim se da instinktivno oslikane sopstvene likove svedem na očigledniju sličnost. I tada ne moram ni da sklanjam pogled sa platna, znam već da na niskoj stolici u pozi Anđela sa svoje najpoznatije gravire, s desne strane mog štafelaja, sedi Albreht Direr-Melanholik prvog stepena.
Pristupajući problemu partnerskih odnosa kroz kritiku kapitalizma Zigmunt Bauman, u Fluidnoj ljubavi kontekstualizuje emocije, emocionalnost i partnertstvo u postglobalizacijsko doba virutalnih bliskosti, ukazujući na razloge krhkosti ljudskih veza. Ono što bismo mogli pripisati zamišljenom Fromu suočenom sa savremenim oblicima otuđenja i nešto drugačije strukturisanim društvenim defektima, umnogome nam otkriva ovaj, kako to sam Bauman formuliše – Le Spleen; fragment o ljubavi; priča o životu i smrti bez zapleta i raspleta.
Snovi o pticama snevača retko ostavljaju ravnodušnim. Ptica označava duh, dušu, transcendenciju. One su božanska manifestacija, i mogu predstavljati duhove vazduha ili duh pokojnika. Uzlazak ptice na nebo i verovanje u njenu sposobnost komunikacije sa božanskim ostaju presudni u određivanju sadržaja ovog simbola. U skladu sa tim, susret sa pticom u snu može označiti prelazak u više stanje svesti, pa je i silazak božanske misli, u ikonografiji, predstavljen sletanjem ptice na granu. U bajkama, one prate junaka na putu ka njegovom samoostvarenju, a jedan od ovih mudrih savetnika je i dobro poznata sova koja čvrsto stoji na ramenu borca protiv zla obraćajući mu se ohrabrujućim porukama. Onaj ko razume ptičiji jezik, dolazi do važnih saznanja, što mu omogućava da dovrši životne zadatke. No, identifikacija čoveka sa pticom može povući i kaznu bogova. Legenda o Ikaru, koji se na krilima previše približio Suncu i pao u more, ukazuje na nepoštovanje granica koje su ljudima postavljene.
U Londonu je ove godine objavljena knjiga Luiz Miler (Louise Miller) o Flori Sends, pod naslovom: FLORA SANDES, A Fine Brother, The Life of Captain Flora Sandes. Knjigu je objavila izdavačka kuća “Alma Books”, a u prevodu sa engleskog na srpski jezik će se uskoro pojaviti u izdanju “Lagune”, pod naslovom: Flora Sends, Dobar brat, Život kapetana Flore Sends.